Jan Bogusz

wědomostny sobudźěłaćer Serbskeho

Skónčnje dowol

All inclusive

Banćik wokoło ruki

All inclusive

Póńdu k poolej

All inclusive

Wšě ležaki wobsadźene

All inclusive

Prima, nětko dyrbju so na plastikowym stólcu słónčić

All inclusive

Škrěčate dźěći

All inclusive

Słónčna krema mi do wóčka běži

All inclusive

Spytam ju wotmórać

All inclusive

Njeradźi so

All inclusive

Spytam zaso, hišće hórje

All inclusive

Bul kupaceho dźěsća mi direktnje mjezwoči zleći

All inclusive

Nutřkownje so warju, praju pak, zo je wšo w porjadku

All inclusive

Póńdu něšto jěsć

All inclusive

Brjušebolenje po wječeri

All inclusive

Animater předstaja wohenjowu show

All inclusive

Wjerch so pali

All inclusive

Ewakuacija hosći

All inclusive

Směmy na zbožo zaso do hotela

All inclusive

Nětko čas do łoža

All inclusive

Wotuću dla hudźby susoda

All inclusive

Klepam wo durje a so hóršu

All inclusive

Brazilčan mje njezrozumi, za to pak mi Cuba Libre poskići

All inclusive

Wotpokazam a lehnu so zaso do łoža 

All inclusive

Moskito mje kałnje

All inclusive

»Ćěr so!«, praju

All inclusive

Tež wón mje njezrozumi

W lěće 2019 bu awtor Saša Stanišić (*1978) za swój roman pod titulom »Herkunft« z němskim knižnym mytom wuznamjenjeny. Kniha jedna, tak piše awtor sam, »wo prěnim připadźe našeje biografije: so něhdźe narodźić. A štož po tym slěduje.«

Byrgarskeje wójny w Juhosłowjanskej dla, je 14lětny ja-powědar w lěće 1992 ze staršimaj kraj wopušćił a so do južneje Němskeje podał.

Nadrobnje wopisuje swoje zaćišće w zwisku z nowym žiwjenskim wotrězkom w měšćanskim dźělu Emmertsgrund w Heidelbergu. Zhonimy, kotre wužadanja jeho jako migranta tu w nowej wokolinje z jemu cuzej rěču wočakowachu.

Kaž titul knihi hižo přeradźi, twori prašenje za pochadom centralny sujet teksta. Z rěčnej rafinesu a wěstej lochkosću wěnuje so Stanišić dosć kompleksnym temam kaž identiće, rěči a pytanju za swójskimi korjenjemi.

Tak rozprawja powědar mjez druhim wo dwěmaj wopytomaj w małkej Bosniskej wjesce Oskoruša, w horach, njedaloko Višegrada. Je to městnosć, z kotrejež jeho swójba pochadźa. Na tamnišich rownych kamjenjach na kěrchowje wuhlada wjacekróć swoje swójbne mjeno Stanišić. W dalšej situaciji so wěsty Gavrilo, přiwuzny powědarja praša, zwotkel pochadźa. Tutón w samsnym zwisku reflektuje: